Prijeđi na sadržaj

Black Lives Matter

Izvor: Wikipedija
Protesters lying down over rail tracks with a "Black Lives Matter" banner
BLM die-in akcija na pruzi, u znak protesta protiv navodne policijske brutalnosti u Saint Paul, Minnesota (septembar 20, 2015.)

Black Lives Matter (BLM; "Crnački životi vrijede") je decentralizirani politički i društveni pokret koji protestira protiv incidenata policijske brutalnosti i svih rasno motiviranih akata nasilja nad crncima.[1][2] Obuhvaća širok spektar organizacija i ličnosti koje se zalažu protiv policijskog nasilja prema crncima, kao i za brojne druge promjene politika i praksi koje su povezane sa aktuelnim crnačkim pitanjem. Pokret obuhvata mnoge stavove i široki spektar zahtjeva, ali usredsređen je na reformu krivičnog pravosuđa.

U julu 2013. godine, pokret je počeo sa upotrebom hashtaga #BlackLivesMatter na društvenim medijima, nakon oslobađajuće presude za Georgea Zimmermana, koji je lišio života crnog mladića Trayvona Martina, 2012. godine. Pokret je postao poznat po uličnim demonstracijama nakon smrti dvojice crnaca 2014. godine, Michaela Browna - što je rezultiralo neredima u Fergusonu, i Erica Garnera u New Yorku.[3][4] Nakon ovoga, sudionici pokreta demonstrirali su protiv smrti brojnih drugih crnaca koji su stradali zbog postupaka policije, ili u pritvoru. U ljeto 2015. aktivisti BLM-a uključili su se u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine.[5] Idejne začetnice hashtaga i poziva na akciju, Alicia Garza, Patrisse Cullors i Opal Tometi, proširile su projekt u nacionalnu mrežu od preko 30 lokalnih podružnica, u periodu između 2014. i 2016.[6]

Pokret se vratio u žižu i nastavio da stiče međunarodnu pažnju[7] tokom globalnih protesta 2020. godine, nakon što je George Floyd lišen života od strane Dereka Chauvina. Procjenjuje se da je 15 miliona do 26 milion ljudi sudjelovalo je u protestima BLM 2020. godine u Sjedinjenim Državama, što ga čini jednim od najmasovnijih pokreta u istoriji te zemlje.[8]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Friedersdorf, Conor. "How to Distinguish Between Antifa, White Supremacists, and Black Lives Matter." The Atlantic. August 31, 2017. August 31, 2017.
  2. Collins, Ben (August 15, 2015). „Who Really Runs #BlackLivesMatter?”. The Daily Beast. Pristupljeno December 18, 2016. 
  3. Day, Elizabeth (July 19, 2015). „#BlackLivesMatter: the birth of a new civil rights movement”. The Guardian. Pristupljeno December 18, 2016. 
  4. Luibrand, Shannon (August 7, 2015). „Black Lives Matter: How the events in Ferguson sparked a movement in America”. Pristupljeno December 18, 2016. 
  5. Eligon, John (November 18, 2015). „One Slogan, Many Methods: Black Lives Matter Enters Politics”. The New York Times. Pristupljeno December 18, 2016. 
  6. Cullors-Brignac, Patrisse Marie (February 23, 2016). „We didn't start a movement. We started a network.”. Pristupljeno December 18, 2016. 
  7. „Protesters around the world rally for George Floyd and against police brutality”. France24. June 7, 2020. Pristupljeno June 16, 2020. 
  8. „Black Lives Matter May Be the Largest Movement in U.S. History”. The New York Times. July 3, 2020. Pristupljeno July 3, 2020. 

Povezano

[uredi | uredi kod]