Amasijski mir
 .svg) Amasijski mir sklopili su Safavidsko i Osmansko Carstvo. | |
| Vrsta | Mirovni sporazum |
|---|---|
| Potpisan | 29. maj 1555. |
| Lokacija | Amasya, Osmansko Carstvo |
| Potpisnici | |
Amasijski mir (perzijski: پیمان آماسیه ("Peymān-e Amasiyeh"); turski: Amasya Antlaşması) bio je sporazum potpisan 29. maja 1555. između šaha Tahmaspa iz Safavidskog Carstva u Iranu u Amasyi, nakon Osmansko-safavidskog rata 1532-1555.
Pregled
[uredi | uredi izvor]Sporazum je definisao granicu između Irana i Osmanskog Carstva, a nakon njega uslijedilo je dvadeset godina mira. Ovim sporazumom, Armenija i Gruzija su ravnopravno podijeljene između njih, pri čemu su Zapadna Armenija, zapadni Kurdistan i zapadna Gruzija došli pod vlast osmanlijskog sultana, dok su Istočna Armenija, istočni Kurdistan i istočna Gruzija ostali u iranskim rukama.[1] Osmansko Carstvo je dobilo veći dio Iraka, uključujući Bagdad, koji im je omogućio pristup Perzijskom zalivu, dok su Perzijanci zadržali nekadašnji glavni grad Tabriz i sve svoje sjeverozapadne teritorije na Kavkazu kakve su bile prije ratova, kao što su Dagestan i sve ono što je danas Azerbejdžan.[2][3][4] Tako uspostavljena granica išla je preko planina koje su dijelile istočnu i zapadnu Gruziju (pod domaćim vazalnim knezovima), preko Armenije i preko zapadnih padina Zagrosa do Perzijskog zaliva.
Nekoliko tampon zona je također uspostavljeno širom istočne Anadolije, kao što su Erzurum, Shahrizor i Van.[5] Kars je proglašen neutralnim, a njegova postojeća tvrđava je uništena.[1][6]
Osmanlije su, garantovale pristup perzijskim hodočasnicima u muslimanske svete gradove Mekku i Medinu, kao i na šiitska sveta mjesta hodočašća u Iraku.[7]
Odlučujuće odvajanje Kavkaza i ustupanje Mezopotamije Osmanlijama dogodilo se prema sljedećem velikom mirovnom sporazumu poznatom kao Zuhabskom miru 1639.[8]
Drugi uslov sporazuma je bio da su Safavidi morali prekinuti ritualno proklinjanje prva tri Pravedna halifa,[9] Aiše i drugih ashaba (Muhamedovih drugova) - koje su suniti veoma cijenili. Ovo stanje je bio uobičajen zahtjev osmansko-safavidskih sporazuma,[10] i u ovom slučaju se smatralo ponižavajućim za Tahmaspa.[11]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Mikaberidze, Alexander (2015). Historical Dictionary of Georgia (2 izd.). Rowman & Littlefield. str. xxxi. ISBN 978-1442241466.
- ^ The Reign of Suleiman the Magnificent, 1520–1566, V.J. Parry, A History of the Ottoman Empire to 1730, ed. M.A. Cook (Cambridge University Press, 1976), 94.
- ^ Mikaberidze, Alexander Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, Volume 1. Arhivirano 28. 5. 2023. na Wayback Machine ABC-CLIO, 31. 7. 2011 ISBN 1598843362 str. 698
- ^ A Global Chronology of Conflict: From the Ancient World to the Modern Middle East, Vol. II, ed. Spencer C. Tucker, (ABC-CLIO, 2010). 516.
- ^ Ateş, Sabri (2013). Ottoman-Iranian Borderlands: Making a Boundary, 1843–1914. Cambridge: Cambridge University Press. str. 20. ISBN 978-1107245082.
- ^ Mikaberidze, Alexander Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, Volume 1. Arhivirano 28. 5. 2023. na Wayback Machine ABC-CLIO, 31 jul. 2011 ISBN 1598843362 str. 698
- ^ Shaw, Stanford J. (1976), History of the Ottoman Empire and modern Turkey, Volume 1, str. 109. Cambridge University Press, ISBN 0-521-29163-1
- ^ Феодальный строй Arhivirano 26. 4. 2009. na Wayback Machine, Great Soviet Encyclopedia (in Russian)
- ^ Andrew J Newman (11. 4. 2012). Safavid Iran: Rebirth of a Persian Empire. I.B.Tauris. str. 46. ISBN 9780857716613.
- ^ Suraiya Faroqhi (3. 3. 2006). The Ottoman Empire and the World Around It (illustrated, reprint izd.). I.B.Tauris. str. 36, 185. ISBN 9781845111229.
- ^ Bengio, Ofra; Litvak, Meir, ured. (8. 11. 2011). The Sunna and Shi'a in History: Division and Ecumenism in the Muslim Middle East. Palgrave Macmillan. str. 60. ISBN 9780230370739.
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Atçıl, Zahit (2019). "Warfare as a Tool of Diplomacy: Background of the First Ottoman-Safavid Treaty in 1555". Turkish Historical Review. 10 (1): 3–24. doi:10.1163/18775462-01001006. S2CID 198615063.
- Köhbach, M. (1989). "AMASYA, PEACE OF". Encyclopaedia Iranica, Vol. I, Fasc. 9. str. 928. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- McLachlan, Keith (2000). "BOUNDARIES i. With the Ottoman Empire". Encyclopaedia Iranica, Vol. IV, Fasc. 4. str. 401–403. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
