Prijeđi na sadržaj

Patras

Koordinate: 38°15′N 21°44′E / 38.250°N 21.733°E / 38.250; 21.733
Izvor: Wikipedija
Patras
Πάτρα
Patras
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Zapadna Grčka
Prefektura Ahaja
Stanovništvo
 - utjecajna zona
171 616 (2001)
222 460 (2001)
Površina 125,4 km²
Visina 0,10 m
Koordinate 38°15′N 21°44′E / 38.250°N 21.733°E / 38.250; 21.733
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 26x xx
Pozivni broj 2610
Registarska oznaka ΑΧ,AZ
Gradonačelnik Andreas Fouras
Službena stranica www.patras.gr
Karta
Patras na zemljovidu Grčke
Patras
Patras
Patras na zemljovidu Grčke
Marina u Patrasu

Patras (dimotiki grčki jezik: Πάτρα, klasični grčki jezik: Πάτραι) je treći Grčki grad po veličini, sjedište prefekture Ahaja.

Grad se nalazi na sjeveru Peloponeza, 215 kilometara zapadno od glavnog grada Atene. Grad je podignut na podnožju planine Panahaikon i dominira Patraskim zaljevom.

Grad Patras, s prigradskim naseljima (metropolitanski Patras) ima 222 460 stanovnika.[1] Prvi tragovi grada sežu čak do 4000 godina pr. Kr. Za rimljana grad je postao regionalni centar istočnog Mediterana. U ranom kršćanstvu Patras je bio mjesto mučeništva Svetog Andrije. Patras u Grčkoj zovu Vratima zapada, jer je prometno i trgovačko čvorište prema Italiji i ostaloj zapadnoj Europi.

Grad je dobio ime po mitskom junaku Patreasu, potomku mitskog Lakademnona, osnivača Sparte.

Zemljopisne osobine

[uredi | uredi kôd]

Patras se nalazi 215 km zapadno od Atene, 134 km zapadno od Korinta i 144 km sjeverozapadno od Tripolija. Grad Patras se nalazi u krajnjem sjevernom dijelu poluotoka Peloponez, na mjestu gdje se ovaj poluotok najviše približio kopnenom dijelu Grčke u zaljevu Patras, pored tjesnaca Rio-Antirio (7 km). Od tog tjesnaca dalje nalazi se Korintski zaljev.

Obalni pojas Patrasa nije širok, već se gotovo odmah iza mora uzdižu padine planine Panahaiko (1.926 m). Zbog toga je grad smješten u dvije razine povezane stubama. Stariji, viši dio grada s tvrđavom nalazi se na povišenom platou, noviji dio grada podignut je u posljednjih dvjesto godina na nekad močvarnom terenu uz more. Grad se je prostro uzduž zaljeva na 25 km dužine, dijele ga rijeke Glafkos, Haradros i Meilichos koje se slijevaju s planine Panahaiko.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstariji arheološki nalazi u području Patrasa govore da je ovo područje bilo nastanjeno već prije 3 000 god. pr. Kr.

Značajnije naselje na mjestu današnjeg Patrasa pojavilo se tijekom razdoblja Mikenske kulture (1580. – 1100. godine pr. Kr.). Ovo naselje nije igralo nikakvu značajnu ulogu u staroj Grčkoj.

Nakon 280. pr. Kr. i prije rimskog osvajanja Grčke, Patras je igrao značajnu ulogu u osnivanju "Ahajskog saveza" (Achaiki Sympoliteia). Kasnije po rimskom osvajanju Grčke 146. pr. Kr. Patras postaje ponovno značajan, rimski car August osniva koloniju u području grada. Patras je i značajan ranokršćanski centar i širitelj kršćanstva, u njemu je djelovao i u njemu doživio svoj martirij Sveti Andrija.

Veći dio srednjeg vijeka Patras je relativno važni grad unutar Bizanta s razvijenim obrtom i trgovinom. Grad je i važna luka na jugozapadu carstva.

1204. godine Patras su zauzeli Križari za Četvrtog križarskog rata, poput većeg dijela Bizanta oni su na tom dijelu Peloponeza osnovali Principat Aheju.

1408. godine Patras postaje dio Mletačke Republike njime upravlja nadbiskup u ime pape sve do 1430. godine, kada se na kratko vrijeme ponovo nalazi u rukama oslabljenog Bizanta.

Otomansko carstvo zauzima Patras 1458. godine pod Mehmedom II. Grad dobiva novo ime Balijadabra, od grčkog oblika Παλαιά Πάτρα (Palaja Patra)[2] I pored nekih trgovačkih povlastica koje je sultan Mehmet II. dao gradu, Patras je počeo nazadovati. Naročito su ga oštetili napadi flota Venecije i Genove u sklopu morejskih ratova u XV i XVI st.

Patras je bio grad u kojem je počeo grčki ustanak 1821. godine. Jaka turska posada u gradu i tvrđavi ostaje sve do 7. listopada 1828. godine, kada je grad zauzet uz pomoć francuskog ekspedicionog korpusa na Peloponezu pod vodsvom generala Nicolasa Josepha Maisona.

Ubrzo po oslobođenju Patras je postao drugi po važnosti grad novoustanovljene Kraljevine Grčke, najviše zahvaljujući položaju svoje luke.[3] Početkom XX st. Patras slovi za najmoderniji grčki grad, zbog uvođenja električnog tramvaja i električne ulične rasvjete. Tad se u gradu rade i brojna klasicistička javna i privatna zdanja.

Nakon Grčko-turskog rata, 1923. godine u Patras su doseljene mnoge grčke izbjeglice iz Male Azije, što dovodi do naglog rasta grada i masovne divlje gradnje. Na samom početku Drugog svjetskog rata, Patras je bio meta talijanskih zračnih napada koji su izazvali znatne štete.

Strana predstavništva

[uredi | uredi kôd]

Zbog velike i prometne pomorske luke u gradu djeluju brojni konzulati većinom iz Europskih zemalja, izuzetak je konzulat Libanona.

  • Počasni konzulat Ujedinjenog kraljevstva
  • Konzulat Austrije
  • Konzulat Belgije
  • Konzulat Njemačke
  • Konzulat Švedske
  • Konzulat Švicarske
  • Počasni konzulat Estonije
  • Počasni konzulat Finske
  • Počasni konzulat Italije
  • Počasni konzulat Libanona
  • Počasni konzulat Poljske
  • Počasni konzulat Nizozemske
  • Konzulat Danske
  • Počasni konzulat Norveške
Stube za donji Patras

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Patras je od samog osnutka Kraljevine Grčke važno industrijsko sjedište zapadne Grčke. Posljednjih decenija dešavaju se značajne promjene u gospodarskoj strukturi grada, rastu uslužne djelatnosti; trgovina, promet, ugostiteljstvo, dok se tradicionalna industrija (mahom prehrambena i tekstilna) postupno seli iz grada. U Patrasu su smještene velike regionalne punione pića (Coca-Cola,Heineken) Posljednjih decenija razvija se farmaceutska industrija; CBL, Vianex,.

U gradu djeluje velika cementara (Titan Cement) s vlastitom pomorskom lukom u predgrađu Psathopyrgos. Iznad grada na planini Panahaiko s koje se pruža prekrasan pogled na grad Patras nalazi se trenutačno najveći Vjetropark - Acciona u Grčkoj[4]

Školstvo

[uredi | uredi kôd]

Patras je značajni školski centar s dva sveučilišta i jednim institutom.

  • Sveučilište Patras
  • Helensko otvoreno sveučilište
  • TEI Patras ( Tehnološki edukacijski institut Patras)
NASA kompjutorski generiran crtež Patrasa

Kultura

[uredi | uredi kôd]
Maska s karnevala

U gradu se odigrava Patraski karneval, je najveća takva manifestacija u Grčkoj i jedna od većih u Europi, s tradicijom od nekih 160 godina. Ovaj karneval započinje 17. siječnja i traje do Čistog ponedjeljka.

Patras europski grad kulture 2006

[uredi | uredi kôd]

Patras je izabran od strane Europska komisija za glavni grad europske kulture Europski glavni grad kulture za 2006. godinu. Manifestacija se je održala pod središnjom temom Mostovi i Veze, povezujući na taj način i ulogu Patrasa u Grčkoj povijesti kao tradicionalnih Vrata na zapad.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Danas metropolitanski Patras ima oko 230.000 stanovnika, grad se raširio uzduž zaljeva po dužini od 25 km. Najbrže rastu predgrađa na zapadu jer tamo ima više ravnih terena.

Stanovništvo grada kroz protekla dva stoljeća
'Godina Patras Gradsko područje
1853 15,854 19,499
1861 18,342 23,020
1870 16,641 26,190
1879 25,494 34,227
1889 33,529 44,970
1896 37,985 51,932
1907 37,728 -
1920 52,174 -
1928 61,278 -
1951 87,570 94,192
1961 96,100 103,985
1971 112,228 120,847
1981 142,163 154,596
1991 161,782 190,463
2001 171,616 210,494
2011) 168,034 213,984

Promet

[uredi | uredi kôd]

Patras je od davnina najvažnije prometno čvorište zapadne Grčke. Preko njegove luke odvija se najveći dio pomorskog prometa s Jonskim otocima i Italijom. Gradska luka i danas se nalazi u središtu grada, te je postala ograničavajući čimbenik za daljnji razvoj grada. Zbog toga se danas gradi nova luka u jugozapadnom dijelu grada, koja bi trebala zamijeniti staru.

Do Patrasa vodi moderna autocesta iz Atene, koja par kilometara prije grada skreće ka sjeveru i prelazi na grčko kopno velikim mostom Rio-Antirio (izgrađen 2004. g.)

  • Zračna luka - Araxos nalazi se oko 40 km od grada.

Zbratimljeni gradovi

[uredi | uredi kôd]
Stari rimski teatar Odeum

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. EU Commission, Directorate General for Regional Policy, Inforegio, Urban Audit, City profile. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2007. Pristupljeno 6. lipnja 2009.
  2. Kayapınar, Ayşe (2016). Osmanlı Döneminde Mora’da Bir Sahil Şehri. Balya Badra/Patra (1460-1715). Cihannüma: Tarih ve Coğrafya Araştırmaları Dergisi, I (1), 67-93. doi: 10.30517/cihannuma.283490
  3. Triantafyllou, Κ.Ν., Historic Lexicon of Patras
  4. Acciona Wind Parks. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2009. Pristupljeno 6. lipnja 2009.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]