Idi na sadržaj

Britanska biblioteka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa British Library)
Britanska biblioteka
British Library
British library london.jpg
Otvorena1. juli 1973; prije 51 godine (1973-07-01)
LokacijaLondon, Ujedinjeno Kraljevstvo
Adresa96 Euston Road, London
VrstaNacionalna biblioteka
Veličina170-200 miliona predmeta[1][2][3][4]
13,950,000 knjiga[5]
824.101 serijski naslov
351.116 rukopisa (pojedinačnih i svezaka)
8.266.276 filatelističkih predmeta
4.347.505 kartografskih jedinica
1.607.885 muzičkih partitura
6.000.000 zvučnih snimaka
DirektorSir Roly Keating (izvršni direktor, od 12. septembra 2012.)
Budžet£142  miliona[5]
Zakonski depozitDa
Veb-sajtbl.uk
Film o Britanskoj biblioteci, 2014.

Britanska biblioteka (engleski: British Library) jest istraživačka biblioteka u Londonu koja je nacionalna biblioteka Ujedinjenog Kraljevstva.[6] Jedna je od najvećih biblioteka na svijetu. Procjenjuje se da sadrži između 170 i 200 miliona[1][2][3][4] predmeta iz mnogih zemalja. Kao obavezna biblioteka, Britanska biblioteka prima kopije svih knjiga izdatih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, uključujući značajan dio prekomorskih naslova distribuiranih u UK. Biblioteka je vanresorno javno tijelo čiji je pokrovitelj Odjeljenje za kulturu, medije i sport.

Britanska biblioteka je velika istraživačka biblioteka, sa djelima na mnogim jezicima[7] i u mnogim formatima, štampanim i digitalnim: knjige, rukopisi, akademski žurnali, novine, časopisi, zvučni i muzički snimci, video zapisi, scenariji, patenti, baze podataka, karte, pečati, otisci, crteži. Zbirke Biblioteke obuhvataju oko 14 miliona knjiga,[8] zajedno sa značajnim fondovima rukopisa i predmeta koji datiraju još iz 2000. p. n. e.. Biblioteka održava program za nabavku sadržaja i svake godine dodaje oko tri miliona jedinica koje zauzimaju 9,6 kilometara novog prostora na policama.[9]

Prije 1973, biblioteka je bila dio Britanskog muzeja, također u općini Camden. Moderna namjenski izgrađena zgrada biblioteke nalazi se na sjevernoj strani Euston Roada u Somers Townu, London (između željezničke stanice Euston i željezničke stanice Sv. Pancras), i ima dodatnu zgradu za skladištenje i čitaonicu u ogranku biblioteke u blizini Boston Spa, u okrugu Leeds u Zapadnom Yorkshiru. Zgradu Sv. Pancras je zvanično otvorila kraljica Elizabeta II 25. juna 1998, i klasifikovana je kao zgrada sa liste I stepena "od izuzetnog interesa" zbog svoje arhitekture i historije.[10]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Britanska biblioteka je osnovana 1. jula 1973. kao rezultat Zakona o britanskoj biblioteci iz 1972.[11] Prije toga, nacionalna biblioteka je bila dio Britanskog muzeja, koji je obezbjeđivao većinu fondova nove biblioteke, zajedno sa manjim organizacijama koje su bile uključene (kao što su "Nacionalna centralna biblioteka",[12] "Nacionalna pozajmna biblioteka za nauku i tehnologiju" i "Britanska nacionalna bibliografija").[11] Godine 1974. preuzete su funkcije koje je ranije obavljao "Ured za naučne i tehničke informacije"; 1982. Biblioteka i dokumentacija Indijskog ureda i HMSO Binderies postali su odgovornosti Britanske biblioteke.[13] Godine 1983. Biblioteka je apsorbirala "Nacionalnu zvučnu arhivu", koja čuva mnoge zvučne i video snimke, sa preko milion diskova i hiljadama kaseta.[14]

Jezgro historijskih zbirki Biblioteke zasnovano je na nizu donacija i nabavki iz 18. stoljeća, poznatih kao "zadužbinske zbirke".[15] To uključuje knjige i rukopise Sir Roberta Cottona (Biblioteka Cottonian), Sir Hansa Sloanea, Roberta Harleya i "Kraljevsku biblioteku kralja Đorđa III",[16] kao i "Staru kraljevsku biblioteku" koju je donirao kralj Đorđa II.

Dugi niz godina njene zbirke bile su raštrkane u raznim zgradama širom centralnog Londona, na mjestima kao što su Bloomsbury (u okviru Britanskog muzeja), Chancery Lane, Bayswater i Holborn, sa centrom za međubibliotečku pozajmicu u Boston Spa, 4 km istočno. od Wetherbyja u West Yorkshireu (koji se nalazi na Thorp Arch Trading Estate), i biblioteku novina u Colindaleu, sjeverozapadni London.[11]

Prvobitni planovi za Britansku biblioteku zahtijevali su rušenje sastavnog dijela Bloomsburyja – ulice od sedam akera neposredno ispred Muzeja, kako bi se biblioteka smjestila direktno preko puta. Nakon duge kampanje koju je vodio dr George Wagner, ova odluka je poništena i biblioteku je umjesto toga izgradila John Laing Group[17] na lokaciji u Euston Roadu pored željezničke stanice Sv Pancras.[18]

Nakon zatvaranja Okrugle čitaonice 25. oktobra 1997. bibliotečki fond je počeo da se useljava u zgradu Sv. Pancras. Pred kraj te godine otvorena je prva od jedanaest novih čitaonica i nastavljeno je preseljenje fonda.[19] Od 1997. do 2009. glavna zbirka je bila smještena u ovoj novoj zgradi, a zbirka britanskih i prekomorskih novina bila je smještena u Colindaleu. U julu 2008. Biblioteka je objavila da će premjestiti predmete male upotrebe u novo skladište u Boston Spa u Yorkshireu i da planira zatvoriti biblioteku novina u Colindaleu, prije kasnijeg preseljenja u sličan objekat na istoj lokaciji.[20] Od januara 2009. do aprila 2012. preko 200 km materijala premješteno je u zgradu za dodatno skladištenje i sada se dostavlja u čitaonice u Londonu na zahtjev svakodnevnim prijevozom.[21] Radovi na izgradnji dodatne zgrade za skladištenje završeni su 2013, a biblioteka novina u Colindaleu zatvorena je 8. novembra 2013. Zbirka je sada podijeljena između lokacija Sv. Pancras i Boston Spa.[22] Služba za nabavku dokumenata Britanske biblioteke (BLDSS) i Zbirka za nabavku dokumenata biblioteke smještene su na istoj lokaciji u Boston Spa. Zbirke smještene u Yorkshireu, koje se sastoje od materijala male upotrebe i zbirke novina i dokumenata, čine oko 70% ukupne građe koju biblioteka drži.[23] Biblioteka je ranije imala skladište knjiga u Woolwichu, jugoistočni London, koje više nije u upotrebi.

Novu biblioteku je posebno za tu svrhu dizajnirao arhitekta Colin St John Wilson[11] u saradnji sa suprugom M. J. Long, koja je osmislila plan koji je naknadno razvijen i izgrađen.[24] Facing Euston Road je veliki trg koji uključuje djela javne umjetnosti, kao što su velike skulpture Eduarda Paolozzija (brončana statua zasnovana na studiji Williama Blakea o Isaacu Newtonu) i Antonyja Gormleya. To je najveća javna zgrada izgrađena u Ujedinjenom Kraljevstvu u 20. vijeku.[25][26]

Britanska biblioteka sa željezničkom stanicom Sv. Pancras u pozadini

U sredini zgrade je staklena kula na šest spratova inspirisana sličnom strukturom u biblioteci Beinecke, koja sadrži Kraljevu biblioteku sa 65.000 štampanih svezaka zajedno sa drugim pamfletima, rukopisima i mapama koje je prikupio kralj Đorđe III između 1763. i 1820.[27] U decembru 2009. Rosie Winterton je otvorila novu zgradu za skladištenje u Boston Spa. Novo postrojenje, koje je koštalo 26 miliona funti, ima kapacitet za sedam miliona predmeta, pohranjenih u više od 140.000 kontejnera sa bar kodom i koje izvlače roboti[28] iz 262 km skladišnog prostora sa kontrolom temperature i vlage.[29]

U petak, 5. aprila 2013., Biblioteka je objavila da će početi sa spašavanjem svih stranica sa sufiksom .uk u pokušaju da očuva "digitalnu memoriju" nacije (koja je do tada iznosila oko 4,8 miliona stranica koje sadrže milijardu web stranica). Biblioteka bi do kraja 2013. svu građu učinila javno dostupnom korisnicima i osigurala da se, kroz tehnološki napredak, sav materijal sačuva za buduće generacije, uprkos fluidnosti interneta.[30]

Zgrada na Euston Roadu je 1. augusta 2015. uvrštena na listu I stepena.[10] Planira otvaranje treće lokacije u Leedsu,[31] koja bi se potencijalno nalazila u Grade 1 Temple Works na listi.[32]

Zakonski depozit

[uredi | uredi izvor]
Unutrašnjost Britanske biblioteke, sa zidom od zamagljenog stakla Kraljeve biblioteke u pozadini.

U Engleskoj, obavezni primjerak se može pratiti do najmanje 1610.[33] Zakon o autorskim pravima iz 1911. uspostavio je princip obaveznog depozita, osiguravajući da Britanska biblioteka i pet drugih biblioteka u Velikoj Britaniji i Irskoj imaju pravo na besplatnu kopiju svakog djela objavljenog ili distribuisanog u Britaniji. Ostalih pet biblioteka su: Bodleianska biblioteka u Oksfordu; Univerzitetska biblioteka na Cemebridgeu; Biblioteka Trinity College u Dublinu; i Nacionalne biblioteke Škotske i Velsa. Britanska biblioteka je jedina koja mora automatski primiti kopiju svakog djela objavljenog u Britaniji; ostali imaju pravo na ova djela, ali ih moraju posebno zatražiti od izdavača nakon saznanja da su objavljene ili će uskoro biti objavljene, što je zadatak koji centralno obavlja Agencija za biblioteke zakonskog depozita.

Prema odredbama irskog zakona o autorskim pravima (posljednji Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2000.), Britanska biblioteka ima pravo automatski primiti besplatnu kopiju svake knjige objavljene u Irskoj, uz Nacionalnu biblioteku Irske, Biblioteke Trinity College u Dablinu, Biblioteke Univerziteta u Limeriku, Biblioteke Gradskog univerziteta u Dablinu i bibliotekama četiri konstitutivna univerziteta Nacionalnog univerziteta Irske. Biblioteka Bodleian, Univerzitetska biblioteka Camebridge i Nacionalne biblioteke Škotske i Velsa također imaju pravo na kopije materijala objavljenih u Irskoj, ali opet moraju formalno da podnesu zahtjeve.

Zakon o bibliotekama sa zakonskim depozitima iz 2003. proširio je zahtjeve o obaveznom depozitu Ujedinjenog Kraljevstva na elektronske dokumente, kao što su CD-ROM-ovi i odabrane web stranice.[34]

Biblioteka također posjeduje Zbirke Azije, Pacifika i Afrike (APAC) koje uključuju evidenciju ureda Indije i materijale na jezicima Azije i sjeverne i sjeveroistočne Afrike.[35]

Korištenje čitaonica biblioteke

[uredi | uredi izvor]
Mehanički sistem za rukovanje knjigama (MBHS[36]) koji se koristi za isporuku traženih knjiga iz skladišta u čitaonice.
Bronzana skulptura, djelo Bill Woodrowa "Sitting on History" koju su Carl Djerassi i Diane Middlebrook 1997. kupili za Britansku biblioteku Skulptura, sa svojom loptom i lancem, odnosi se na knjigu kao na hvatača informacija od kojih ne možemo pobjeći. Bista koja se vidi gore lijevo je Colin St. John Wilson RA autorke Celia Scott, 1998. poklon američkog fonda za Britansku biblioteku. Sir Colin je dizajnirao zgradu Britanske biblioteke

Biblioteka je otvorena za sve koji imaju istinsku potrebu da koriste njene zbirke. Svako sa stalnom adresom koji želi da se bavi istraživanjem može se prijaviti za Čitalačku karticu; od njih se traži da dostave dokaz o potpisu i adresi.[37]

Historijski gledano, samo oni koji žele da koriste specijalizovani materijal koji nije dostupan u drugim javnim ili akademskim bibliotekama dobijali su čitalačku propusnicu. Biblioteka je kritikovana što je u čitaonice primila veliki broj studenata dodiplomskih studija, koji imaju pristup svojim univerzitetskim bibliotekama. Biblioteka je odgovorila da je uvijek primala studente sve dok imaju legitimnu ličnu kartu, radnu ili akademsku istraživačku svrhu.[38]

Većina kataloških zapisa može se naći na Explore the British Library, glavnom katalogu biblioteke, koji je zasnovan na Primou.[39] Druge zbirke imaju svoje kataloge, kao što su zapadni rukopisi. Velike čitaonice nude stotine mjesta koja su često popunjena istraživačima, posebno za vrijeme Uskrsa i ljetnih praznika.

Vlasnici Čitalačke kartice Britanske biblioteke također mogu da pogledaju zbirku zaliha dokumenata u čitaonici na lokaciji biblioteke u Boston Spa u Yorkshiru, kao i kolekciju štampanih novina od 29. septembra 2014. Sada je dostupan pristup prikupljanju obaveznih depozita materijala, neophodno je da se posetioci registruju kao čitaoci da bi koristili čitaonicu Boston Spa.[40]

Online, elektronski i digitalni izvori

[uredi | uredi izvor]

Materijal dostupan na internetu

[uredi | uredi izvor]

Britanska biblioteka čini brojne slike predmeta iz svojih kolekcija dostupnim na internetu. Njegova online galerija pruža pristup 30.000 slika iz različitih srednjovjekovnih knjiga, zajedno sa pregršt artikala u izložbenom stilu u vlasničkom formatu, kao što su Lindisfarnska evanđelja. Ovo uključuje mogućnost "okretanja virtuelnih stranica" nekoliko dokumenata, kao što su sveske Leonardo da Vincija.[41] Kataloške stavke za mnoge iluminirane rukopisne zbirke dostupne su na internetu, sa odabranim slikama stranica ili minijatura iz sve većeg broja zbirki,[42] i postoji baza podataka značajnih uveza knjiga.[43] Zvukovi Britanske biblioteke pružaju besplatan online pristup za preko 60.000 zvučnih zapisa.

Komercijalna bezbjedna elektronska dostava Britanske biblioteke pokrenuta je 2003. po cijeni od 6 miliona funti. Ovo nudi više od 100 miliona jedinica (uključujući 280.000 naslova časopisa, 50 miliona patenata, 5 miliona izveštaja, 476.000 američkih disertacija i 433.000 zbornika sa konferencija) za istraživače i korisnike biblioteka širom svijeta koji su ranije bili nedostupni van Biblioteke zbog ograničenja autorskih prava. U skladu s vladinom direktivom da Britanska biblioteka mora pokriti postotak svojih operativnih troškova, korisniku se naplaćuje naknada. Međutim, ova usluga više nije isplativa i dovela je do niza restrukturiranja kako bi se spriječili daljnji gubici.[44] Kada je Google Books počeo sa radom, Britanska biblioteka je potpisala ugovor sa Microsoftom da digitalizuje određeni broj knjiga iz Britanske biblioteke za njen projekat "Live Search Books".[45] Ovaj materijal je bio dostupan samo čitaocima u SAD-u, a zatvoren je u maju 2008.[46] Skenirane knjige su trenutno dostupne preko kataloga Britanske biblioteke ili Amazona.[47]

U oktobru 2010. Britanska biblioteka je pokrenula svoj portal za menadžment i poslovne studije. Ova web stranica je dizajnirana da omogući digitalni pristup izvještajima o istraživanju menadžmenta, konsultantskim izvještajima, radnim dokumentima i člancima.[48]

U novembru 2011, četiri miliona novinskih stranica iz 18. i 19. stoljeća bilo je dostupno na internetu. Projekat će skenirati do 40 miliona stranica u narednih 10 godina. Arhiva je besplatna za pretraživanje, ali se naplaćuje pristup samim stranicama.[49]

Elektronske zbirke

[uredi | uredi izvor]

Od 2022, "Istražite Britansku biblioteku (Explore British Library)" je najnovija iteracija online kataloga.[50] Sadrži skoro 57 miliona zapisa i može se koristiti za pretraživanje, pregled i naručivanje predmeta iz zbirki ili pretraživanje sadržaja na web stranici biblioteke. Elektronske zbirke Biblioteke obuhvataju preko 40.000 e-časopisa, 800 baza podataka i drugih elektronskih izvora.[51] Neki od njih su dostupni za daljinski pristup registrovanim vlasnicima Čitalačke kartice Sv. Pancras.

Doktorske disertacije dostupne su putem internetske usluge "E-Theses" (EThOS).[52]

Sistem digitalne biblioteke

[uredi | uredi izvor]

U 2012, britanske biblioteke sa obaveznim primjerkom potpisale su memorandum o razumijevanju za stvaranje zajedničke tehničke infrastrukture koja implementira sistem digitalnih biblioteka (DLS) koji je razvila Britanska biblioteka.[53] DLS je očekivao Pravilnik o zakonskim bibliotekama (neštampanim djelima) iz 2013, proširenje Zakona o zakonskim bibliotekama iz 2003. da uključi neštampane elektronske publikacije od 6. aprila 2013.[54] Četiri skladišna čvora, locirana u Londonu, Boston Spa, Aberystwythu i Edinburghu, povezana putem sigurne mreže u stalnoj komunikaciji, automatski repliciraju, samoprovjeravaju i popravljaju podatke.[55] Kompletno pretraživanje svakog .uk domena (i drugih TLD-ova sa GeoIP serverom baziranim u UK) dodaje se godišnje u DLS od 2013, koji također sadrži svu kolekciju "Internet Archive" za 1996–2013. Politika i sistem zasnovani su na Nacionalnoj biblioteci Francuske, koja je indeksirala (putem IA do 2010.) .fr domen, jednom godišnje (62 TB u 2015.) od 2006.

Izložbe

[uredi | uredi izvor]
Bronzana skulptura. Natpis glasi:NEWTON' po William Blakeu, Eduardo Paolozzi 1995. Grant uz pomoć Fondacije za sport i umjetnost. Finansira se pretplatama iz fudbalskih bazena, Vernons, Littlewoods, Zetters

Brojne knjige i rukopisi izloženi su javnosti u Galeriji Sir John Ritblat koja je otvorena tokom cijele sedmice, besplatno. Neki rukopisi na izložbi uključuju Beowulfa, Lindisfarnsko evanđelje i evanđelje svetog Katberta, Gutenbergovu Bibliju, Canterburyjske priče Geoffrey Chaucera, "Le Morte d'Arthur" ("Kralj Artur") Thomas Maloryja, časopis kapetana Cooka,HiIstoriju Engleske Jane Austen, Jane Eyre od Charlotte Brontë, Alisa u zemlji čuda Lewis Carrolla, "Just So Stories" Rudyard Kiplinga, "The Life and Adventures of Nicholas Nickleby" Charles Dickensa, "Gospođa Dalloway" Virginia Woolf i soba posvećena isključivo Magna Carti, kao i nekoliko Kur'ana i azijskih predmeta.[56]

Pored stalne postavke, česte su tematske izložbe koje obuhvataju mape,[57] svete tekstove,[58] historiju engleskog jezika[59] i pravo, uključujući i proslavu 800. godišnjice Magna Carte.[60]

Službe i odjeli

[uredi | uredi izvor]

Poslovni i IP centar

[uredi | uredi izvor]

U maju 2005. Britanska biblioteka je dobila grant od 1 milion funti od Londonske razvojne agencije za promjenu dvije svoje čitaonice u "Business & IP Centar". Centar je otvoren u martu 2006.[63] Sadrži nedvojbeno najsveobuhvatniju kolekciju materijala o poslovnom i intelektualnom vlasništvu (IP) u Ujedinjenom Kraljevstvu i službena je biblioteka "Ureda za intelektualno vlasništvo Ujedinjenog Kraljevstva".

Zbirka je podijeljena u četiri glavna informacijska područja: istraživanje tržišta, informacije o kompanijama, trgovački imenici i časopisi. Besplatan je u štampanom obliku i online putem otprilike 30 baza podataka pretplate. Registrirani čitaoci mogu pristupiti kolekciji i bazama podataka.[64]

Postoji preko 50 miliona patentnih specifikacija iz 40 zemalja u kolekciji koja datira iz 1855. Zbirka također uključuje službene novine o patentima, zaštitnim znakovima i registrovanom dizajnu; pravne izvještaje i druge materijale o parnicama; i informacije o autorskim pravima. Ovo je dostupno u štampanom obliku i putem online baza podataka.[65]

Osoblje je obučeno da usmjerava mala i srednja preduzeća i preduzetnike da koriste cijeli niz resursa.[65]

U 2018, u Business & IP Centru je uspostavljena usluga "Human Lending Library", koja omogućava društvenim poduzetnicima da dobiju sat vremena mentorstva od strane visokog poslovnog profesionalca.[66] Ova usluga se izvodi u partnerstvu sa "Expert Impact".

Stephen Fear je bio rezidentni preduzetnik Britanske biblioteke i ambasador od 2012. do 2016.[67]

Usluga dostave dokumenata

[uredi | uredi izvor]

Kao dio svog osnivanja 1973. godine, Britanska biblioteka je apsorbirala Nacionalnu pozajmnu biblioteku za nauku i tehnologiju (NLL), sa sjedištem u blizini Boston Spa u Yorkshiru, koja je osnovana 1961. Prije toga, na tom mjestu je bila smještena kraljevska Fabrika oružja, zgrada iz Drugog svjetskog rata, koja je zatvorena 1957. Kada je NLL postao dio Britanske biblioteke 1973. promijenio je ime u Britansko bibliotečko posudbeno odjeljenje, 1985. je preimenovano u Britanski bibliotečki centar za nabavku dokumenata i sada je poznato kao Britanska bibliotečka služba za dostavu dokumenata, često skraćeno kao BLDSS.[61]

BLDSS sada ima 87,5 miliona jedinica, uključujući 296.000 naslova međunarodnih časopisa, 400.000 zbornika radova, 3 miliona monografija, 5 miliona zvaničnih publikacija i 500.000 teza i disertacija u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi. 12,5 miliona članaka u Zbirci usluga dostave dokumenata se čuvaju elektronski i mogu se odmah preuzeti.[62]

Kolekcija podržava istraživanje i razvoj u Velikoj Britaniji, prekomorskoj i međunarodnoj industriji, posebno u farmaceutskoj industriji. BLDSS također obezbjeđuje materijal visokoškolskim ustanovama, studentima, osoblju i građanima, koji mogu naručiti predmete preko svoje Javne biblioteke ili putem Bibliotečke Usluge dostave dokumenata.[63]

U aprilu 2013. BLDSS je pokrenuo svoj novi sistem za naručivanje i praćenje na mreži, koji omogućava kupcima da pretražuju dostupne artikle, pregledaju detaljnu dostupnost, cijene i informacije o vremenu isporuke, postavljaju i prate narudžbe, te upravljaju preferencama računa na mreži.[64]

Zvučni arhiv

[uredi | uredi izvor]
Kasetofoni korišteni u Zvučnom arhivu Britanske biblioteke, 2009

Zvučni arhiv Britanske biblioteke sadrži više od milion diskova i 185.000 kaseta.[65] Kolekcije dolaze iz cijelog svijeta i pokrivaju čitav niz snimljenih zvukova, od muzike, drame i književnosti do usmene historije i zvukova divljih životinja, koji se protežu unatrag više od 100 godina. Online katalog Zvučne arhive ažurira se svakodnevno.

Snimke iz zbirke moguće je slušati u odabranim čitaonicama u Biblioteci putem njihovog SoundServer-a[66] i Službe za slušanje i gledanje, koja se nalazi u Čitaonici rijetkih knjiga i muzike.[67]

Godine 2006. Biblioteka je pokrenula novi online izvor, British Library Sounds, koji čini 50.000 snimaka Zvučne arhive dostupnim na internetu.[68][69]

Pokretne slike

[uredi | uredi izvor]

Pokrenute u oktobru 2012, usluge pokretnih slika Britanske biblioteke pružaju pristup do skoro milion stavki zvuka i pokretne slike na licu mjesta, podržane podacima za preko 20 miliona snimaka zvuka i pokretnih slika.[70] Tri usluge, kojima se iz razloga autorskih prava može pristupiti samo sa terminala unutar čitaonica u Sv. Pancras ili Boston Spa, su:

  • BBC Pilot/Redux: Saradnja sa BBC Research & Development kako bi se prikazala njegova arhiva koja je od juna 2007. snimala 24/7 sve BBC-jeve nacionalniei neke regionalne emisije. BBC Pilot uključuje 2,2 miliona kataloških zapisa i 225.000 programa za reprodukciju, ali za razliku od BBC Reduxa ne uključuje emitovanje nakon 2011.
  • Broadcast News: Britanska biblioteka od maja 2010. godine snima van eter dnevne TV i radio vijesti sa sedamnaest kanala, uključujući BBC, ITV, Channel 4, Sky News, Al-Jazeera English, NHK World, CNN, Francuska 24, Bloomberg, Russia Today i kineske CCTV vijesti. Mnogi programi dolaze sa titlovima, koji se mogu elektronski pretraživati, što uveliko povećava vrijednost zbirke kao istraživačkog alata.
  • Indeks televizije i radija za učenje i poučavanje (TRILT): Proizveden od strane Britanskog univerziteta za film i video (BUFVC), TRILT je baza podataka svih televizijskih i radijskih emisija u Velikoj Britaniji od 2001. (i selektivno do 1995.). Njegovih 16 miliona zapisa, koji raste za milion godišnje, pokrivaju svaki kanal, emituju i ponavljaju.

Periodične i filatelističke zbirke

[uredi | uredi izvor]

Novinska zbirka

[uredi | uredi izvor]
Bivša zgrada novinske zbirke Britanske biblioteke

Biblioteka posjeduje gotovo kompletnu kolekciju britanskih i irskih novina od 1840. To je dijelom zbog zakona o obaveznom primjerku iz 1869, koji je zahtijevao da novine dostave primjerak svakog izdanja novina biblioteci. Londonska izdanja nacionalnih dnevnih i sedmičnih novina su kompletna do 1801. Ukupno, zbirka se sastoji od 660.000 ukoričenih svezaka i 370.000 kolutova mikrofilma koji sadrže desetine miliona novina sa 52.000 naslova na 45 km polica. Od ranijih datuma, zbirke uključuju "Thomason Tracts", koji se sastoji od 7.200 novina iz sedamnaestog stoljeća,[71] i "Burney zbirku", koja sadrži skoro milion stranica novina s kraja 18. i početka 19. stoljeća.[72] Zbirka također sadrži opsežnu kolekciju nebritanskih novina, na brojnim jezicima.

Novinska zbirka je bila smještena u Colindaleu u sjevernom Londonu do 2013, kada su zgrade, za koje se smatralo da pružaju neadekvatne uslove za skladištenje i da se ne mogu poboljšati, zatvorene i prodate radi preuređenja.[73][74] Fizički fondovi su sada podijeljeni između lokacija u Sv. Pancrasu (neke periodične publikacije visoke upotrebe i rijetki predmeti kao što su Thomason Tracts i Burney kolekcije) i Boston Spa (većina kolekcija, pohranjena u novom namjenskom objektu).[74]

Značajan i sve veći dio zbirke sada je dostupan čitaocima kao zamjenski faksimili, na mikrofilmu, ili u digitalnom obliku. 2010. započeo je desetogodišnji program digitalizacije novinskih arhiva sa komercijalnim partnerom DC Thomson, podružnicom Brightsolid,[75][76] a Britanski arhiv novina je pokrenut u novembru 2011.[77] Posebna čitaonica novina otvorena je u Sv. Pancrasu u aprilu 2014. godine, uključujući objekte za konsultacije mikrofilmovanih i digitalnih materijala, i, tamo gdje ne postoji surogat, štampani materijal preuzet iz Boston Spa.[74][78]

Filatelističke zbirke

[uredi | uredi izvor]
Filatelistička kolekcija

Filatelističke zbirke Britanske biblioteke čuvaju se u Sv. Pancrasu. Zbirke su osnovane 1891. donacijom "Zbirke Tapling";[79] one su se stalno razvijale i sada obuhvataju preko 25 velikih zbirki i niz manjih, koje obuhvataju širok spektar disciplina. Zbirke uključuju poštanske i prihodovne marke, omote i zapise, neke materijale iz istorije pošte, službene i privatne pošte, itd., za gotovo sve zemlje i periode.[80] Približno 80.000 stavki na 6.000 listova može se vidjeti u 1.000 okvira prikaza; 2.400 listova je iz kolekcije Tapling. Sav ostali materijal, koji pokriva cijeli svijet, dostupan je studentima i istraživačima.[80]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Wight, Colin. "Facts and figures". bl.uk. Arhivirano s originala, 28. 8. 2017. Pristupljeno 3. 9. 2017.
  2. ^ a b "BL Accounts 2019" (PDF). bl.uk. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 7. 2019. Pristupljeno 22. 7. 2019.
  3. ^ a b "BL Exhibition Notes". bl.uk. Arhivirano s originala, 9. 8. 2019. Pristupljeno 11. 6. 2018.
  4. ^ a b "How Big is the UK Web Archive?". bl.uk. Arhivirano s originala, 31. 8. 2018. Pristupljeno 11. 6. 2018.
  5. ^ a b Library, British (26. 7. 2010). British Library thirty-seventh annual report and accounts 2009/10. Stationery Office. ISBN 978-0-10-296664-0.
  6. ^ "Using the British Library" Arhivirano 23. 10. 2021. na Wayback Machine. British Library. Pristupljeno 17. 4. 2014
  7. ^ "Using the British Library". British Library. Arhivirano s originala, 24. 10. 2021. Pristupljeno 11. 9. 2014.
  8. ^ "The British Library; Explore the world's knowledge". British Library. Arhivirano s originala, 26. 3. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2010.
  9. ^ The British Library Annual Report and Accounts 2010/11, str. 31 Arhivirano 24. 12. 2016. na Wayback Machine
  10. ^ a b "British Library becomes Grade I listed building". BBC News. 1. 8. 2015. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 8. 2015.
  11. ^ a b c d "History of the British Library". British Library. Arhivirano s originala, 13. 2. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  12. ^ The National Central Library, a tutorial system and a scholarly library for working people who were not connected to an academic institution, had been founded by Albert Mansbridge. "Mansbridge, Albert." Encyclopædia Britannica. 2006.
  13. ^ Whitaker's Almanack; 1988, str. 409
  14. ^ "About the British Library Sound Archive". British Library. Arhivirano s originala, 12. 2. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  15. ^ Wedgeworth, Robert (1993). World Encyclopedia of Library and Information Services (3 izd.). ALA Editions. str. 149. ISBN 978-0-8389-0609-5.
  16. ^ "Similar Projects – The British Library". Stavros Niarchos Foundation Cultural Center. Arhivirano s originala, 7. 2. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  17. ^ Ritchie, str. 188
  18. ^ "What and Where is Bloomsbury Village?". Bloomsbury Association. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 28. 2. 2015.
  19. ^ Ovenden, Richard (1997) "The big move", in: Rare Books Newsletter; 57: winter 1997, str. 49–53
  20. ^ "British Library Announces Collection Moves Strategy". British Library. Arhivirano s originala, 16. 4. 2014. Pristupljeno 16. 7. 2013.
  21. ^ "200km of books successfully moved to high-tech home". British Library. Arhivirano s originala, 23. 1. 2013. Pristupljeno 16. 7. 2013.
  22. ^ "Newspaper Moves". British Library. Arhivirano s originala, 31. 7. 2013. Pristupljeno 16. 7. 2013.
  23. ^ "British Library builds fire-proof home for 750m newspapers". BBC. 13. 12. 2012. Arhivirano s originala, 19. 1. 2013. Pristupljeno 16. 7. 2013.
  24. ^ Peter Carolin (18. 9. 2018). "MJ Long obituary". The Guardian. Arhivirano s originala, 16. 10. 2018. Pristupljeno 16. 10. 2018.
  25. ^ "British Library – About Us". British Library. Arhivirano s originala, 24. 7. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  26. ^ Walkowitz, Daniel J.; Knauer, Lisa Maya (2009). Contested Histories in Public Space: Memory, Race, and Nation. Duke University Press. str. 103. ISBN 978-0-8223-4236-6.
  27. ^ Nichols, Thomas (1870). A handy-book of the British Museum: for every-day readers. Cassell, Petter, and Galpin. str. 396.
  28. ^ "Robots used at £26m British Library store". BBC. 3. 12. 2009. Arhivirano s originala, 7. 2. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  29. ^ "Minister opens British Library's new £26 million storage facility in Yorkshire – the most advanced in the world". British Library. 3. 12. 2009. Arhivirano s originala, 7. 12. 2009. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  30. ^ "British Library to preserve nation's entire Internet history". MSN. Arhivirano s originala, 18. 6. 2013. Pristupljeno 4. 9. 2013.
  31. ^ "British Library plans new base in Leeds". BBC News. 25. 3. 2019. Arhivirano s originala, 27. 2. 2020. Pristupljeno 27. 2. 2020.
  32. ^ "Historic city landmark explored as potential home for 'British Library North' | TheBusinessDesk.com". 12. 3. 2020. Arhivirano s originala, 6. 4. 2020. Pristupljeno 12. 3. 2020.
  33. ^ Robert C. Barrington Partridge "The history of the legal deposit of books throughout the British Empire", London: Library Association, 1938
  34. ^ "Legal Deposit Libraries Act 2003". Office of Public Sector Information. Arhivirano s originala, 3. 2. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2010.
  35. ^ "Asia, Pacific and Africa Collections". British Library. Arhivirano s originala, 27. 2. 2010. Pristupljeno 8. 2. 2010.
  36. ^ "Glossary of Map terms". British Library. 30. 11. 2003. Arhivirano s originala, 3. 1. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  37. ^ "How to register for a Reader Pass". British Library. Arhivirano s originala, 8. 2. 2010. Pristupljeno 8. 2. 2010.
  38. ^ Brierley, Danny (21. 4. 2008). "British Library like a branch of Starbooks say the literati". London Evening Standard. Arhivirano s originala, 5. 6. 2011. Pristupljeno 8. 2. 2010.
  39. ^ "Over 2100 institutions worldwide are now using Primo!". Exlibris Group. 8. 12. 2011. Arhivirano s originala, 28. 6. 2015. Pristupljeno 23. 4. 2022.
  40. ^ "Major changes for Readers using the Boston Spa Reading Room". Arhivirano s originala, 20. 8. 2018. Pristupljeno 25. 9. 2014.
  41. ^ "Explore the British Library". British Library. Arhivirano s originala, 3. 10. 2009. Pristupljeno 25. 2. 2010.
  42. ^ "Catalogue of Illuminated manuscripts". Bl.uk. Arhivirano s originala, 1. 3. 2013. Pristupljeno 27. 2. 2013.
  43. ^ "Database of bookbindings". Bl.uk. Arhivirano s originala, 5. 3. 2013. Pristupljeno 27. 2. 2013.
  44. ^ "PCS strike: your reports". Socialist Worker. 31. 1. 2007. Arhivirano s originala, 26. 3. 2010. Pristupljeno 12. 4. 2010.
  45. ^ Tran, Mark (4. 11. 2005). "Microsoft teams up with British Library to digitise books". The Guardian. London: Guardian News and Media. Arhivirano s originala, 16. 4. 2014. Pristupljeno 12. 4. 2010.
  46. ^ Helft, Miguel (24. 5. 2008). "Microsoft Will Shut Down Book Search Program". The New York Times. Arhivirano s originala, 24. 4. 2009. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  47. ^ februar 2010, Patrick Goss 23 (23. 2. 2010). "Amazon seals British Library deal for free Kindle classics". TechRadar. Arhivirano s originala, 29. 7. 2020. Pristupljeno 22. 9. 2020.
  48. ^ "Management and business studies portal: About this site". British Library. Arhivirano s originala, 10. 11. 2010. Pristupljeno 3. 3. 2011.
  49. ^ "British Library scans 18th and 19th-Century newspapers". BBC News. 29. 11. 2011. Arhivirano s originala, 26. 6. 2017. Pristupljeno 20. 6. 2018.
  50. ^ "Catalogues and Collections". British Library. Arhivirano s originala, 27. 12. 2022. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  51. ^ "Electronic collections, British Library, 25. 7. 2012. Pristupljeno 1. 8. 2012". Bl.uk. 30. 11. 2003. Arhivirano s originala, 19. 1. 2013. Pristupljeno 27. 2. 2013.
  52. ^ "EThOS: E-theses Online Service". ethos.bl.uk. Arhivirano s originala, 22. 2. 2021. Pristupljeno 7. 11. 2017.
  53. ^ "Undertaking to the joint Committee on Legal Deposit, on the security of non-print publications" (PDF). The British Library Board. 21. 6. 2013. Arhivirano (PDF) s originala, 17. 4. 2016. Pristupljeno 1. 5. 2016.
  54. ^ "Legal Deposit Libraries (Non-Print Works) Regulations 2013". Crown. 2013. Arhivirano s originala, 11. 5. 2016. Pristupljeno 1. 5. 2016.
  55. ^ "Security for electronic publications". The British Library Board. 2013. Arhivirano s originala, 8. 5. 2016. Pristupljeno 1. 5. 2016.
  56. ^ "Sir John Ritblat Gallery: Treasures of the British Library". British Library. Arhivirano s originala, 8. 4. 2011. Pristupljeno 8. 2. 2010.
  57. ^ Magnificent Maps Arhivirano 21. 1. 2011. na Wayback Machine on British Library website
  58. ^ Sacred Arhivirano 31. 1. 2011. na Wayback Machine on British Library website
  59. ^ "Evolving English: One Language, Many Voices". British Library. Arhivirano s originala, 31. 1. 2011. Pristupljeno 6. 2. 2011.
  60. ^ "Magna Carta: Law, Liberty, Legacy". The British Library. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 30. 3. 2015.
  61. ^ "British Library document supply history". British Library. Arhivirano s originala, 6. 6. 2013. Pristupljeno 17. 7. 2013.
  62. ^ Richard Ebdon, 'The World's One-Stop-Shop for Information Needs', Pipeline: The Journal of the Pharmaceutical Information & Pharmocovigilance Association, 40 (March 2013), str. 12–13
  63. ^ "Document Supply Information for Publishers". British Library. Arhivirano s originala, 17. 4. 2014. Pristupljeno 17. 7. 2013.
  64. ^ "Document Supply News & Customer Updates". British Library. Arhivirano s originala, 15. 7. 2013. Pristupljeno 17. 7. 2013.
  65. ^ "UK music archive in decay warning". BBC News. 25. 9. 2006. Arhivirano s originala, 27. 2. 2007. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  66. ^ "British Library Sound Archive staff exchange program". National Film and Sound Archive, Australia. 30. 7. 2010. Arhivirano s originala, 7. 3. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  67. ^ "British Library Acquires Major Sound Collection of Welsh Dialects". Culture24. 22. 7. 2008. Arhivirano s originala, 14. 5. 2013. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  68. ^ "British Library archival sound recordings project". JISC. 27. 7. 2010. Arhivirano s originala, 5. 11. 2010. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  69. ^ "About British Library Sounds". British Library. Arhivirano s originala, 27. 3. 2017. Pristupljeno 12. 4. 2017.
  70. ^ "New moving image service at the British Library". British Library, Moving Image Blog. 1. 10. 2012. Arhivirano s originala, 13. 3. 2013. Pristupljeno 5. 9. 2013.
  71. ^ "Thomason Tracts". British Library. Arhivirano s originala, 24. 4. 2022. Pristupljeno 23. 4. 2022.
  72. ^ "The Burney Collection of 17th and 18th Century Newspapers". Web.resourceshelf.com. Arhivirano s originala, 3. 9. 2010. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  73. ^ Cleaver, Alan (19. 1. 2011). "Farewell to history?". Independent. London. Arhivirano s originala, 25. 1. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  74. ^ a b c "Newspaper Collection – Frequently Asked Questions for Readers" (PDF). British Library. Arhivirano (PDF) s originala, 19. 2. 2018. Pristupljeno 21. 4. 2014.
  75. ^ "British Library digitises 40m newspaper pages to enable paid-for web access". Document Management News. 19. 5. 2010. Arhivirano s originala, 21. 1. 2012. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  76. ^ "British Library and Brightsolid partnership to digitise up to 40 million pages of historic newspapers". Brightsolid. Arhivirano s originala, 11. 1. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  77. ^ "British Newspaper Archive launched online". BBC News. 29. 11. 2011. Arhivirano s originala, 1. 12. 2011. Pristupljeno 5. 12. 2011.
  78. ^ "British Library's newspaper archive receives £33m makeover". York Press. 29. 4. 2014. Arhivirano s originala, 8. 8. 2014. Pristupljeno 20. 6. 2014.
  79. ^ "The Tapling Collection". British Library. Arhivirano s originala, 29. 3. 2010. Pristupljeno 12. 4. 2010.
  80. ^ a b David Beech; Paul Skinner; Bobby Birchall; Catherine Britton (2009). Treasures in Focus – Stamps. British Library. ISBN 978-0-7123-0953-0. Arhivirano s originala, 17. 3. 2012. Pristupljeno 16. 1. 2011.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Barker, Nicolas (1989) Treasures of the British Library; compiled by Nicolas Barker and the curatorial staff of the British Library. New York: Harry N. Abrams ISBN 0-8109-1653-3
  • Day, Alan (1998). Inside the British Library. London: Library Association. ISBN 1856042804.
  • Francis, Sir Frank, ed. (1971) Treasures of the British Museum. 360 pp. London: Thames & Hudson; ch. 6: manuscripts, by T. S, Patties; ch. 9: oriental printed books and manuscripts, by A. Gaur; ch. 12: printed books, by H. M. Nixon
  • Harris, Phil (1998). A History of the British Museum Library, 1753–1973. London: British Library. ISBN 0712345620.
  • Howard, Philip (2008). The British Library, a Treasure of Knowledge. London: Scala. ISBN 978-1857593754.
  • Leapman, Michael (2012). The Book of the British Library. London: British Library. ISBN 978-0712358378.
  • Mandelbrote, Giles, and Barry Taylor (2009). Libraries Within the Library: The Origins of the British Library's Printed Collections. London: British Library. ISBN 978-0712350358.
  • Proctor, Robert (2010). A Critical Edition of the Private Diaries of Robert Proctor: The Life of a Librarian at the British Museum, edited by J. H. Bowman. Lewiston, New York: Edwin Mellen Press. ISBN 0773436340.
  • Ritchie, Berry (1997). The Good Builder: The John Laing Story. James & James.Šablon:ISBN?
  • Wilson, Colin St. John (1998). The Design and Construction of the British Library. London: British Library. ISBN 0712306587.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Britanska_biblioteka&oldid=3554037"